Kristofer Koh uložio je 2009. godine 150 kruna (26,6 dolara) u 5.000 bitkoina, nakon što je za njih slučajno saznao tokom pisanja školskog rada o šifrovanju. Ubrzo je zaboravio na to, dok mu velika medijska pažnja koju virtualna valuta izaziva ovih dana, nije osvježila pamćenje.
Bitkoini su "uskladišteni" u šifrovanim "novčanicima" koji su zaštićeni šifrom. Kristoferu je trebalo malo vremena da se prisjeti šifre, ali nakon što je ukucao tačnu kombinaciju sačekalo ga je i više nego prijatno iznenađenje.
"Pisalo je da imam 5.000 uskladištenih bitkoina. Po današnjem kursu to iznosi oko pet miliona kruna (886.000 dolara)", izjavio je Koh norveškim medijima.
Vrijednost bitkoina dostigla je u aprilu ove godine rekordnih 266 dolara, ali se ubrzo survala na 50 dolara. Kurs virtualne valute od tada je veoma nestabilan.
Koh je razmijenio tek petinu svojih bitkoina, što mu je bilo dovoljno da kupi stan u Tojenu, jednom od uglednijih djelova Osla.
Bitkoini se najčešće kupuju za tradicionalni novac u internet "mjenjačnicama" (najpoznatiji servis je Mt Gox).
Međutim, usljed strogih kontrola u cilju sprečavanja pranja novca, ovaj proces može biti malo nezgodan.
Korisnik isto tako može svoje bitkoine da razmijeni za gotovinu u internet "mjenjačnicama".
Ipak, bitkoin se sve više koristi i u "stvarnom svijetu". Naime, danas je moguće trošiti bitkoine, a da ih prethodno ne razmijenite u tradicionalni novac.
Plaćanje bitkoinima su prvo omogućili određeni britanski pabovi, da bi se prvi bankomat za bitkoine pojavio u Vankuveru. Nakon što bankomat skenira dlan korisnika, oni mogu da kupuju ili prodaju svoje bitkoine za gotovinu.
Nema komentara:
Objavi komentar